Maxi BIH

Vino je neizostavni dio našeg svakodnevnog života i kulture. Užitak možete osjetiti u ritualu ispijanja vina, u divljenju umješnosti vinara koji je vino načinio, u specifičnom ukusu vina koji stimuliše naša čula. Pogledajmo kako to vino utiče na naše čulo ukusa.

Kada pijemo vino, naše čulo ukusa je stimulisano na poseban način, a alkohol ima umirujuće dejstvo na naš nervni sistem. Čulo ukusa osjeća četiri glavna ukusa: slatko, slano, kiselo i gorko. Kiselost i slatkoća vina su dva faktora koja, kada su dobro izbalansirana, daju prijatan ukus vinu koje pijemo. Kiselost vina osjećamo srednjim dijelom jezika, a slatkoću vrhom jezika.

Vina koja imaju veću kiselost imaju grub ukus, dok ona sa nedovoljnim stepenom kiselosti imaju slab i neprepoznatljiv ukus i njihova aroma ne ostaje u ustima dovoljno dugo. Tanin doprinosi količini i balansu gorčine ukusa vina. Ukoliko ste ikada probali ukus samih koštica grožđa, onda ste upoznali suvu gorčinu tanina. Vina koja sadrže previše tanina su neprijatno gorka. Prava količina tanina doprinosi pravom balansu elemenata ukusa vina i kreira neponovljivu aromu. Različite voćne arome koje možemo osjetiti u ukusu pojedinih vina doprinose spektru slatkih aroma u vinu. Ponekad je zabavno pokušati odrediti koja voćna aroma se koristi u nekom vinu. Najčešće su to arome kupine, šljive, jabuke i kruške.

I sva ostala čula uživaju u vinu. Čulo vida uživa u punoj, kristalnoj boji dobrog vina, čulo mirisa u nijansama arome. Aroma vina kaže nam mnogo šta o njegovom karakteru. Sve to dodaje nove dimenzije uživanju u širokom spektru dobrih osobina vina.

Vrste vinove loze

Postoji mnogo vrsta grožđa, ali većina vina se pravi od grođža iz familije Vitis vinifera, koja potiče iz Evrope. Različite vrste grožđa imaju specifične karakteristike. Evo nekih od najpoznatijih vinskih vrsta grožđa:

Popularne crvene vrste

• Cabernet Sauvignon
• Grenache
• Merlot
• Pinot Noir
• Sangiovese
• Syrah (Shiraz)
• Tempranillo
• Zinfandel

Popularne bijele vrste

• Chardonnay
• Gewürztraminer
• Grüner Veltliner
• Pinot Blanc
• Riesling
• Sauvignon Blanc
• Semillon

Kako se pravi vino

Vinova loza iz familije Vitis vinifera raste lako u svakoj umjerenoj ili toplijoj klimi. Sadržaj svakog grozda je u suštini mješavina prirodnih šećera i vode i takva mješavina omogućava razvoj prirodnih bakterija u samom zrnu. U procesu fermentacije, ove bakterije konzumiraju prirodni šećer i pretvaraju ga u etil alkohol i ugljen dioksid. Ovaj relativno jednostavan proces je primijećen i korišćen od strane ljudi kroz stotine godina. U proteklih stotinak godina razvoj tehnologije i razvoj ideja proizvođača vina su imali ključnu ulogu u vinarstvu. Proces dobijanja vina se više pretvara u nauku i umjetnost.

Evo osnovnih principa pravljenja vina. Zrna se sa loze skidaju ili ručno (što je bolje) ili mašinski. Izloženost vazduhu mora biti smanjena na minimum u ovoj fazi procesa. U nekim slučajevima, grožđe se prska posebnim sulfitnim prahom da bi se smanjila izloženost vazduhu. Fermentacija se obično obavlja u otvorenim buradima. Nakon što se fermentacija završi, vino se premješta u posudu za taloženje, gdje se primjenjuju postupci za pročišćavanje vina. Obično se obavlja više nivoa filtriranja vina da bi ono dobilo potrebnu čistoću.

Razlika u pravljenju crnog i bijelog vina

Postoje bitne razlike u procesu proizvodnje crvenog i bijelog vina. U suštini, crveno vino je fermentisani sok od samljevenog grožđa. Bijelo vino je rezultat fermentacije procijeđenog soka od grožđa, opne i mesa ploda. Roze se pravi od crnog grožđa na isti način kao i bijelo vino. Crvene opne grožđa daju rozeu aromu i crvenu nijansu boje.

Crno vino

Sve vrste grožđa sadrže isto meso ploda, zelene boje, ali crveno grožđe ima crvenu opnu i u procesu spravljanja daje vinu značajne količine arome, boje i tanina. Nakon mljevenja ploda, crveno grožđe, uključujući i opnu ploda, ostaje u buretu neko vrijeme. U suštini, zamislite jedno veliko bure puno mješavine samljevenih zrna grožđa i soka od grožđa na čijoj površini plivaju opne zrna. Opne imaju tendenciju da isplivaju na površinu. Ova mješavina se često miješa i opne se vraćaju u dubinu same smjese koja fermentira. Nakon što je proces fermentacije završen, smjesa stoji u buretu još dvije nedjelje, nakon čega se vino istače iz bureta. Jedan dio vina se istače slobodno, dok se drugi dio istače pod pritiskom. Vino se filtrira i odlaže u hrastovu burad da bi sazrelo. Kada vinar procijeni da je vino sazrelo, pretače ga u boce.

Bijelo vino

Odmah po berbi, grožđe se stavlja u mašinu za mljevenje. U procesu mljevenja, opne se odvajaju od ostatka, što je bitna razlika u odnosu na proces pravljenja crvenog vina. U ovoj fazi, često se vrše korekcije nivoa kiselosti i šećera u grožđu. Sok se zatim pročišćava i spreman je za fermentaciju.

Soku se zatim dodaju prirodne bakterije koje potpomažu fermentaciju. Uskoro, sok od bijelog grožđa postaje bijelo vino. U ovom momentu, ukoliko je potrebno vrši se filtriranje i još jedna korekcija ukusa dodavanjem slađeg soka. Zatim se vino odlaže u hrastovu ili metalnu burad da sazri i nakon par mjeseci se flašira.