
Srpska kuhinja nastala je pod uticajem Mediterana, kao mješavina njegovih mirisa i ukusa, najviše grčke, bugarske, turske i mađarske kuhinje. Ona je jedinstvena mješavina različitih tradicija gdje u potpunoj harmoniji podjednako mjesto zauzimaju koljivo, baklava, orahnjača i saher torta. Uticaji na srpsku kuhinju su zaista bili različiti i bogati. Jedno od najpopularnijih jela kod Srba je roštilj koji potiče sa Kavkaza. U Leskovac je stigao preko Turske, Grčke i Makedonije, a iz Leskovca u ostale krajeve Srbije. Na svom putu je postepeno gubio ovčije i jagnjeće meso, kako se inače pod uticajem Islama na Kavkazu pripremao, a sve više uključivao svinjsko meso pečeno u komadima. Srpska kuhinja ima veliki izbor jela (koji podrazumijeva supe, predjela, poslastice, grickalice i dr.) koja su nastala kombinacijom sa regionalnim i drugim etno kuhinjama, a koja danas spadaju u glavna obilježja srpske kuhinje. Na ovim prostorima je običaj da se imaju tri obroka dnevno, a ručak je gotovo uvijek najobimniji u skladu sa mediteranskim navikama. Uz ručak, velika pažnja se posvećuje i večeri, dok je doručak svoju pravu važnost dobio tek u drugoj polovini 19. veka. U srpskoj kuhinji se ne koristi mnogo začinsko bilje. Crni biber i mljevena paprika su najviše zastupljeni, dok se peršun uglavnom koristi za supe i čorbe.
|
|
![]() Juneći jezik u sosu od šampinjona |
|
|
|
|
|
|
|














