
Jedan od razloga što je Grčka naseljavana od najstarijih vremena ljudske istorije jeste kombinacija njenog geografskog položaja i klimatskih uslova, što je od davnina obezbjeđivalo dobar izvor kvalitetne hrane. Ovo i danas predstavlja jednu od glavnih odlika ovog podneblja koje obiluje sočnim plodovima zemlje sa ogromnom raznolikošću boja i ukusa, žitaricama, mesom, mlijekom i sirevima. Iznad svega, tu je more kao nepresušan izvor kvalitetne i ukusne hrane, koja nikada nije daleko, gdje god da ste na grčkom tlu. Po predanju, jedan od najstarijih i najvažnijih sastojaka svakog obroka je maslinovo ulje, plod drveta koje su na dar dobili Atinjani od boginje po kojoj su u znak zahvalnosti nazvali ovaj drevni grad. Uz dodatak začinskog bilja koje se obilno koristi, maslinovo ulje pruža specifičan miris i ukus svemu što izlazi iz jedne tipične grčke kuhinje. Ovim mirisom i ukusom su obilježeni i oplemenjeni i brojni uticaji koji se osjećaju u grčkim jelima. Trag nekih jela možemo pratiti sve do antičke Grčke: trahanas, skordalia, supe od sočiva i leblebija, retsina. Porijeklo nekih jela seže do helenističkog i rimskog perioda (loukaniko) i do Vizantije (feta sir, avgotaraho). Neka popularna jela neodoljivo liče na otomansku kuhinju. Mnoga jela koja dolaze iz otomanske tradicije kriju arapske i persijske korijene, kao na primjer musaka (arapski), baklave, tzatziki i uvarlakia (turski) i keftedes (persijski). U nekim jelima, kao što su pastitsio i makaronia me kima, osjeća se jak uticaj italijanske kuhinje. Mnogi tradicionalni grčki recepti kombinuju slatke sastojke sa mesom, kao što je na primjer odrezak sa cimetom. Za takve ukusne kombinacije najviše se koriste nana i muskatni oraščić. Ostala tipična jela prave se od jagnjetine, crnih maslina, feta sira, lišća od vinove loze, krastavaca i jogurta. Među poslasticama dominiraju orasi i med. Savremena grčka kuhinja je tipičan predstavnik mediteranske kuhinje, koja u velikoj meri podrazumijeva maslinovo ulje, žitarice i hljeb, vino, ribu i razno meso, uključujući živinu i zečetinu, ali prije svega se koristi ovčje i kozje meso. Uzgoj koza i ovaca je uticao i na proizvodnju sireva, pa se najpoznatiji grčki sirevi (feta, graviera, kefalotiri, mizitra) prave od kombinacije mlijeka ove dvije životinje. Mediteranske boje, ukusi i mirisi grčke kuhinje, oplemenjeni antičkom tradicijom, uticajima iz okruženja, kao i tradicionalnim stilom života moderne grčke porodice, čine ova jela izvorom zdravlja i uživanja za svakoga ko im se prepusti.
Musaka od patlidžana "Melizanes" |
|
|
|
|
|
|
|
|
|














